<?xml version="1.0" encoding="utf-8" standalone="yes"?><rss version="2.0" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"><channel><title>Agile on Luka Matić</title><link>https://lukamatic.pro/tags/agile/</link><description>Recent content in Agile on Luka Matić</description><generator>Hugo</generator><language>hr-HR</language><lastBuildDate>Sat, 30 Mar 2024 00:00:00 +0000</lastBuildDate><atom:link href="https://lukamatic.pro/tags/agile/index.xml" rel="self" type="application/rss+xml"/><item><title>Hertina škola rada s timovima</title><link>https://lukamatic.pro/blog/hertina-%C5%A1kola-rada-s-timovima/</link><pubDate>Sat, 30 Mar 2024 00:00:00 +0000</pubDate><guid>https://lukamatic.pro/blog/hertina-%C5%A1kola-rada-s-timovima/</guid><description>&lt;p>&lt;strong>Rad s agilnim timovima i force free rad sa psima imaju više dodirnih točaka nego možete zamisliti. Možda zato što imaju zajednički problem — generacijama smo vjerovali u krive principe i radili krivo. Ovo je prvi u seriji blog postova u kojima ću sažeti kako me force free rad sa psom učinio kompetentnijim za rad s timovima.&lt;/strong>&lt;/p>
&lt;p>Doći kao scrum master raditi s timom koji dosad nije radio agilno slično je kao uzeti psa i početi raditi &lt;a href="https://kenneltocouch.org/2021/06/force-free-training-benefits/">force free&lt;/a> - zahtijeva napuštanje brojnih predrasuda, transgeneracijski prenošenih »znanja« i uvjerenja te jako puno strpljenja. U radu s timovima dugo se vjerovalo u &lt;a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Command_and_control_(management)">command and control&lt;/a> hijerarhijski pristup i naglašavala se individualnost. U radu sa psima bilo je slično.&lt;/p></description></item><item><title>Agilni tim?</title><link>https://lukamatic.pro/blog/agilni-tim/</link><pubDate>Wed, 06 Mar 2024 00:00:00 +0000</pubDate><guid>https://lukamatic.pro/blog/agilni-tim/</guid><description>&lt;p>&lt;strong>Kad god krećemo u novi projekt, pod uvjetom da ne radimo sami sa sobom, okupljamo grupu ljudi koja treba postići projektni cilj provedbom projektnih aktivnosti. Nekada tu grupu ljudi čine zaposlenici jedne organizacije, na većim projektima u pravilu zaposlenici više organizacija. Gotovo bez iznimke, tu grupu ljudi ćemo nazivati projektnim timom. No je li svaka grupa ljudi koja radi na istom projektu stvarno tim?&lt;/strong>&lt;/p>
&lt;p>Iz perspektive organizacijskog razvoja i izgradnje agilnosti, ne možemo se zadovoljiti definicijom tima kao grupe ljudi koja provodi projekt. Zašto? Pa zato što od agilnog tima očekujemo da zadovoljava neke funkcionalne zahtjeve. Prije svega je to da svoj rad kolektivno usklađuje s potrebama korisnika i isporučuje im onu vrijednost koja im je u tom potrebna. Druga bitna stvar nam je da tim redovito propituje i unapređuje način na koji radi.&lt;/p></description></item><item><title>Vrijednost?</title><link>https://lukamatic.pro/blog/vrijednost/</link><pubDate>Mon, 19 Feb 2024 00:00:00 +0000</pubDate><guid>https://lukamatic.pro/blog/vrijednost/</guid><description>&lt;p>U prošlom postu na preko nekoliko mjesta spominjao sam vrijednost kao ključni element izgradnje agilnosti. No na koju vrijednost mislimo?&lt;/p>
&lt;p>Manje više nam je svima navika, kada čujemo riječ vrijednost, prije svega misliti na iznos novca koji izdvajamo za neki proizvod ili uslugu. No ta vrijednost – koju zovemo i razmjenskom vrijednošću – može se pripisati samo onim proizvodima i uslugama koje su ponuđene na/home/luka/lukamatic.pro/content/blog/online sigurnost.md tržištu. Međutim, u početnim stadijima razvoja &lt;a href="https://clear-impact.com/wp-content/uploads/2018/04/Intro-to-Cynefin-Model.pdf">kompleksnih&lt;/a> proizvoda ili usluga, nema teorije da u prvih mjesec dana izradimo nešto s čime ćemo mi ili naš naručitelj moći izaći na tržište. Isto tako, moguće je da ćemo za naručitelja u nekom kasnijem stadiju razvoja izrađivati neki update postojećeg proizvoda ili usluge koji se uopće neće naplaćivati krajnjem korisniku. Ili naprosto radimo na nečemu što je od početka do kraja zamišljeno da bude besplatno za krajnjeg korisnika. Sva ta tri scenarija govore nam da &lt;strong>moramo imati i pojam vrijednosti koji ne počiva na novčanoj transakciji&lt;/strong>.&lt;/p></description></item><item><title>Agilno?</title><link>https://lukamatic.pro/blog/agilno/</link><pubDate>Tue, 07 Feb 2023 00:00:00 +0000</pubDate><guid>https://lukamatic.pro/blog/agilno/</guid><description>&lt;p>Kad govorimo o agilnosti, ili o &lt;em>edžajlu&lt;/em> kako se obično kaže, prvo nam na um padne programiranje u kratkim sprintovima, dnevni stand upi, product owneri i whatnot. &lt;a href="https://agilemanifesto.org/">Manifest agilnog razvoja softvera&lt;/a> također, sam po sebi, nije samorazumljiv ako nam nije poznat kontekst u kojem je nastao. Istini za volju, sudeći po polemikama koje se oko agilea vode na LinkedInu, čini se da nije samorazumljiv ni svim softverašima.&lt;/p>
&lt;p>No da se ne zamaramo historijskim kontekstom &lt;em>Manifesta&lt;/em> ili nekim od frameworka (koje se češće naziva metodologijama), radije bih o agilnosti ovdje govorio u aspektu njezinih ishoda (iliti outcomes). Naime – kako u knjizi &lt;a href="https://zombiescrum.org/">&lt;em>Zombie Scrum Survival Guide&lt;/em>&lt;/a> kažu Verwijs, Schartau i Overeem – mehanička agilnost u odnosu na stvarnu agilnost je poput zombija u odnosu na čovjeka: ima sve elemente, ali je beskrvno, beživotno i zastrašujuće ako ga sretnete noću.&lt;/p></description></item></channel></rss>