Luka Matić

Impressum

Sat, 22 Nov 2025 00:00:00 +0000

NEP-054, obrt za usluge savjetovanja vl. Luka Matić

Gornjodravska obala 93 HR-31000 Osijek

OIB: 94274393965 VAT ID: HR94274393965 MBO: 98103717

Djelatnosti

70.22 SAVJETOVANJE U VEZI S POSLOVANJEM I OSTALIM UPRAVLJANJEM (pretežita djelatnost) 85.59 OSTALO OBRAZOVANJE I POUČAVANJE, D. N. 74.90 OSTALE STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI, D. N. 82.11 KOMBINIRANE UREDSKE ADMINISTRATIVNE USLUŽNE DJELATNOSTI 70.22 ISTRAŽIVANJE I EKSPERIMENTALNI RAZVOJ U DRUŠTVENIM I HUMANISTIČKIM ZNANOSTIMA

Politika privatnosti

Sat, 22 Nov 2025 00:00:00 +0000

Politika privatnosti

1. Voditelj obrade

Ovaj web (lukamatic.pro) održava i upravlja Luka Matić, koji je ujedno i voditelj obrade osobnih podataka.

Kontakt: luka@lukamatic.pro

2. Koje podatke prikupljamo

Ova stranica ne prikuplja osobne podatke koji bi omogućili identifikaciju korisnika.

Koristi se Matomo Analytics u cookieless načinu rada, što znači:

ne postavljaju se kolačići
ne koriste se trajni ili privremeni identifikatori
IP adrese se ne obrađuju u cjelovitom obliku
ne vrši se profiliranje posjetitelja

Matomo bilježi isključivo osnovne tehničke podatke potrebne za statistiku prometa, npr.:

Coming soon

Fri, 21 Nov 2025 00:00:00 +0000

Detaljni opisi mojih usluga stižu uskoro

O meni

Tue, 11 Nov 2025 00:00:00 +0000

Konzultant sam za digitalizaciju i poslovne operacije te suosnivač i COO CyberArrange Security Solutions, startupa koji razvija automatiziranu platformu za kreiranje cyber-vježbi.

Po obrazovanju sam filozof i pedagog, a po praksi operativac koji voli uredan sustav, jasne procese i odlučivanje na temelju podataka.

Od 2019. radim s mikro, malim i srednjim poduzećima na razvoju poslovnih modela, digitalnoj transformaciji, optimizaciji procesa i pripremi ulaganja. U svom obrtu NEP-054 vodim projekte digitalizacije, strateška i operativna planiranja te pomažem poduzetnicima donijeti smisleni red u svakodnevni kaos poslovanja.

Što će nam strategija digitalne transformacije

Fri, 15 Nov 2024 00:00:00 +0000

Vrijednost digitalne transformacije nije u softverskim i hardverskim, IoT, Industry 4.0, AI i sličnim rješenjima koja će na kraju biti implementirana u pojedinom poduzeću. Prava vrijednost digitalne transformacije ogleda se u povećanju vrijednosti poslovanja interno i eksterno. Interno ćemo to vidjeti kao optimizaciju poslovnih procesa, povećanje zadovoljstva zaposlenih, skraćivanje vremena potrebnog za isporuku proizvoda ili usluga te efikasnije prilagodbe promjenjivim tržišnim okolnostima. Eksterno ćemo to vidjeti kao povećanje zadovoljstva kupaca, veću prilagođenost naših proizvoda/usluga njihovim potrebama i priliku za povećanje prometa. U ovom blogu bavit ću se benefitima koje digitalna transformacija može donijeti mikro i malim poduzećima.

Hertina škola rada s timovima

Sat, 30 Mar 2024 00:00:00 +0000

Rad s agilnim timovima i force free rad sa psima imaju više dodirnih točaka nego možete zamisliti. Možda zato što imaju zajednički problem — generacijama smo vjerovali u krive principe i radili krivo. Ovo je prvi u seriji blog postova u kojima ću sažeti kako me force free rad sa psom učinio kompetentnijim za rad s timovima.

Doći kao scrum master raditi s timom koji dosad nije radio agilno slično je kao uzeti psa i početi raditi force free - zahtijeva napuštanje brojnih predrasuda, transgeneracijski prenošenih »znanja« i uvjerenja te jako puno strpljenja. U radu s timovima dugo se vjerovalo u command and control hijerarhijski pristup i naglašavala se individualnost. U radu sa psima bilo je slično.

Agilni tim?

Wed, 06 Mar 2024 00:00:00 +0000

Kad god krećemo u novi projekt, pod uvjetom da ne radimo sami sa sobom, okupljamo grupu ljudi koja treba postići projektni cilj provedbom projektnih aktivnosti. Nekada tu grupu ljudi čine zaposlenici jedne organizacije, na većim projektima u pravilu zaposlenici više organizacija. Gotovo bez iznimke, tu grupu ljudi ćemo nazivati projektnim timom. No je li svaka grupa ljudi koja radi na istom projektu stvarno tim?

Iz perspektive organizacijskog razvoja i izgradnje agilnosti, ne možemo se zadovoljiti definicijom tima kao grupe ljudi koja provodi projekt. Zašto? Pa zato što od agilnog tima očekujemo da zadovoljava neke funkcionalne zahtjeve. Prije svega je to da svoj rad kolektivno usklađuje s potrebama korisnika i isporučuje im onu vrijednost koja im je u tom potrebna. Druga bitna stvar nam je da tim redovito propituje i unapređuje način na koji radi.

Vrijednost?

Mon, 19 Feb 2024 00:00:00 +0000

U prošlom postu na preko nekoliko mjesta spominjao sam vrijednost kao ključni element izgradnje agilnosti. No na koju vrijednost mislimo?

Manje više nam je svima navika, kada čujemo riječ vrijednost, prije svega misliti na iznos novca koji izdvajamo za neki proizvod ili uslugu. No ta vrijednost – koju zovemo i razmjenskom vrijednošću – može se pripisati samo onim proizvodima i uslugama koje su ponuđene na/home/luka/lukamatic.pro/content/blog/online sigurnost.md tržištu. Međutim, u početnim stadijima razvoja kompleksnih proizvoda ili usluga, nema teorije da u prvih mjesec dana izradimo nešto s čime ćemo mi ili naš naručitelj moći izaći na tržište. Isto tako, moguće je da ćemo za naručitelja u nekom kasnijem stadiju razvoja izrađivati neki update postojećeg proizvoda ili usluge koji se uopće neće naplaćivati krajnjem korisniku. Ili naprosto radimo na nečemu što je od početka do kraja zamišljeno da bude besplatno za krajnjeg korisnika. Sva ta tri scenarija govore nam da moramo imati i pojam vrijednosti koji ne počiva na novčanoj transakciji.

Agilno?

Tue, 07 Feb 2023 00:00:00 +0000

Kad govorimo o agilnosti, ili o edžajlu kako se obično kaže, prvo nam na um padne programiranje u kratkim sprintovima, dnevni stand upi, product owneri i whatnot. Manifest agilnog razvoja softvera također, sam po sebi, nije samorazumljiv ako nam nije poznat kontekst u kojem je nastao. Istini za volju, sudeći po polemikama koje se oko agilea vode na LinkedInu, čini se da nije samorazumljiv ni svim softverašima.

No da se ne zamaramo historijskim kontekstom Manifesta ili nekim od frameworka (koje se češće naziva metodologijama), radije bih o agilnosti ovdje govorio u aspektu njezinih ishoda (iliti outcomes). Naime – kako u knjizi Zombie Scrum Survival Guide kažu Verwijs, Schartau i Overeem – mehanička agilnost u odnosu na stvarnu agilnost je poput zombija u odnosu na čovjeka: ima sve elemente, ali je beskrvno, beživotno i zastrašujuće ako ga sretnete noću.

Hrvatska 2030: kritički komentari

Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 +0000

Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine strateški je dokument koji to nije, s ciljevima koji to nisu i indikatorima koji onemogućuju praćenje uspješnosti njezine provedbe. Pročitajte analizu spornih dijelova strategije s prijedlozima poboljšanja.

Strategija je, piše Freedman u historijsko-enciklopedijskoj studiji o tom konceptu (Lawrence Freedman, Strategy: A History, Oxford University Press, 2013), okvir koji pronalazi balans između svrha, načina i sredstava, koji omogućuje definiranje ciljeva i metoda kojima te ciljeve postižemo. Ona je, u smislu poznate i često korištene metafore, sagledavanje šume, a ne buljenje u jedno drvo. Za razliku od taktike, koja se primjenjuje u specifičnoj situaciji za otvarenje jednog specifičnog cilja, strategija sagledava trenutnu poziciju i realistično predviđa moguće ishode, među kojima identificira ishode koji bi bili poželjni. U tom smislu, strategije moraju biti neumoljivo realne.